Zakiseljavanje tla
Uništava vaše prinose
Što je to zakiseljavanje tla?
Zakiseljavanje tla znači da se H+ kiseline kontinuirano dodaju u tlo. Ako se te H+ kiseline ne neutraliziraju, javljaju se mnogi problemi poput niske dostupnosti hranjivih tvari, neaktivnih mikroorganizama i loše strukture tla.
Zakiseljavanje tla događa se svaki dan i mora se nadoknaditi kalcifikacijom kako bi prinosi i profit bili visoki!
Kako nadoknaditi tlu konstantno zakiseljavanje?
Neutralizacija trajnog prirodnog i umjetnog zakiseljavanja tla naziva se održavajućom kalcifikacijom i mora se ponavljati svake 2-3 godine. Više informacija o održavajućoj kalcifikaciji možete pronaći ovdje.
Potrebna godišnja količina CaO za kompenzaciju zakiseljavanja tla može se izračunati pomoću našeg kalkulatora za održavajuću kalcifikaciju.
Prirodno zakiseljavanje tla.
1. Taloženje
Kiša je uglavnom kisela sa pH rasponom 4,0 – 5,5. To znači, što je veća godišnja količina oborina, to se više kiselina unosi u tlo i veće je prirodno zakiseljavanje tla.
2. Aktivnost mikroorganizama
Mikroorganizmi u tlu proizvode ugljični dioksid (C02) kao i čovjek dok diše. CO2 reagira s vodom u tlu te stvara ugljičnu kiselinu (H2CO3) i zakiseljuje vodu u tlu te samo tlo. Što su aktivniji mikroorganizmi tlu (dobro je za mineralizaciju hranjivih tvari) stvara se više kiselina i veće je prirodno zakiseljavanje tla.
3. Rast korijena
Kao što čovjek ili mikroorganizmi otpuštaju CO, otpušta ga i korijenje tijekom rasta. Učinak je isti kao kod mikroorganizama, veći rast korijena znači više CO2 odnosno stvara se više ugljične kiseline i veće je prirodno zakiseljavanje tla. Drugi faktor zakiseljavanja povezan s korijenjem je fiksacija dušika od strane leguminoza. Proces fiksacije dušika oslobađa kiseline izravno u tlo. To je razlog zbog kojeg leguminoze dovode do većeg prirodnog zakiseljavanja tla u odnosu na druge kulture.
Umjetno zakiseljavanje tla
Neutralizacija trajnog prirodnog ili umjetnog zakiseljavanja tla naziva se održavajuća kalcifikacija i mora se ponavljati svake 2-3 godine. Više informacija o održavajućoj kalcifikaciji možete pronaći ovdje.
1. Gnojidba
Gnojiva koja sadrže amonijak i sumpor uglavnom dovode do povećanog zakiseljavanja tla. Razlog su procesi kemijske transformacije koji se odvijaju u tlu i proizvode kiseline. Na primjer: oko 48 kg CaO je potrebno za neutralizaciju kiseline koju proizvodi 100 kg N u obliku KAN-a (kalcij-amonij-nitrat). Ako rasporedite 100 kg N u obliku SKA (sumpor-kiseli-amonijak) potrebno vam je 300 kg CaO da neutralizirate kiseline koje proizvodi SKA. Za zakiseljavanje tla vrlo je važno koja vrsta gnojiva se koristi, ali ne samo da mineralno gnojivo dovodi do zakiseljavanja tla, već ga zakiseljuje i organsko gnojivo. Za 1 m³ svinjske gnojnice potrebno je 5 kg CaO za neutralizaciju. Raspršivanjem 30 m³/ha/godišnje rezultira 150 kg CaO potrebnog za kompenzaciju kiselina.
2. Kultivacija
Kultivacijom unosimo kisik u tlo, a kisik kemijskim reakcijama uzrokuje oslobađanje kiselina u tlu. To može dovesti do kiselinskog šoka ukoliko tlo nema sposobnost pufera da zadrži pH tla konstatnim odmah nakon kultivacije. Što je kultivacija dublja i češća, veća je zakiseljenost tla. To ne znači da je kultivacija tla loša ideja, ali treba imati na umu da što je više obrade više kiselina mora biti kompenzirano.
Sve ovo možemo jednostavno sažeti: intenzivna poljoprivreda s čestom kultivacijom, visokim unosom gnojiva, visokom percepcijom i visokim prinosima dovode do većeg zakiseljavanja tla nego ekstenzivna poljoprivreda s malim ulozima i niskim prinosima. To ne znači da je intenzivna poljoprivreda loša, daje visoke prinose – ali treba uzeti u obzir da je potrebna i veća održavajuća kalcifikacija kako bi se plodnost tla, prinosi i profiti održali visokim.
